English Deutsch Française Español Italiano
Uhljeb = osoba koja prima plaću iz državnog/lokalnog proračuna (ili od javnog poduzeća) za rad koji ne rezultira stvaranjem dodatne vrijednosti (u smislu proizvodnje dobara ili pružanja usluga) koja korisnicima istih (prvenstveno građanima) povećava kvalitetu života. Često se koristi za osobe zaposlene "preko veze", a koje ne rade svoj posao kako trebaju.
Sébastien Lecornu, Friedrich Merz, Ursula von der Leyen
Wikimedia, Yahoo / simbolična fotografija

Francuski premijer Sébastien Lecornu javno predlaže da se privatna štednja građana usmjeri u vojnu industriju kroz tzv. "patriotska ulaganja". 

Službeno se obećava prinos, no u stvarnosti bi se novac preusmjeravao u proizvodnju oružja i ratnu opremu, bez stvarne ekonomske vrijednosti za građane.

Kritičari upozoravaju da se radi o preraspodjeli odozdo prema gore – građani snose trošak, a profit ide uskom krugu vojno-industrijskog kompleksa.

Na ovo je prof. Richard Werner upozorio još prije nekoliko mjeseci u podcastu "Slobodni" (slobodnipodcast.hr).

Slične planove razrađuje njemačka vlada i Europska komisija

pogledajte video

Werner je upozorio da i njemačka vlada i Europska komisija razrađuju slične planove. Tako Ursula von der Leyen i Friedrich Merz spominju "aktiviranje štednje građana" za rekordnu vojnu potrošnju.

"Njemački ustav već je izmijenjen kako bi se uklonila ograničenja fiskalne potrošnje, a koalicijski sporazumi CDU/SPD izričito spominju ratne obveznice i usmjeravanje depozita banaka prema obrambenim projektima."

"Prvo kroz dobrovoljne programe i porezne poticaje, a kasnije – ako odaziv bude slab – kroz obvezne mjere."

Postoje i povijesne implikacije...

"Prvi svjetski rat: njemačke 'ratne obveznice' pokrile su 60% ratnih troškova, a štediše su nakon rata izgubile gotovo sve zbog hiperinflacije."

"Drugi svjetski rat: banke i štedionice bile su prisiljene ulagati depozite građana u državne obveznice, uz prikrivenu eksproprijaciju kroz inflaciju."

Werner naglašava da je vojna potrošnja ekonomski neproduktivna i da takve politike obično završavaju gubitkom realne vrijednosti štednje, rastom inflacije i slabljenjem srednjeg sloja – dok profitiraju oni koji su na vrijeme uložili u vojnu industriju.

Današnji prijedlog iz Pariza pokazuje da ovo nije izolirana ideja nego europski trend: političari ciljaju na privatnu imovinu kako bi financirali novo naoružavanje i potencijalne ratove, vjerojatno s Rusijom.

Ovo nisu nagađanja – to su službene izjave i dokumentirani planovi.

Dokument: izdvojene izjave prof. Wernera

Što vi mislite? Treba li država uopće imati pravo zadirati u privatnu štednju pod izlikom "patriotizma" i "obrane"?