Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku.
Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.
Zbog okolnosti tijekom 2022. prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19 Državni zavod za statistiku suočio se s teškoćama u prikupljanju podataka za istraživanje EU-SILC. Prilagodba situaciji te djelomično ublažavanje teškoća omogućeno je produljenjem vremena za prikupljanje podataka, ali i telefonskim anketiranjem tzv. metodom CATI uz uobičajeno anketiranje metodom CAPI i dolaskom anketara u kućanstvo.
Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.
Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2022. iznosila je 18,0%.
Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39 600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83 160 kuna na godinu.
Ključni pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2022. godini
Stopa rizika od siromaštva: 18,0 %
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti: 19,9 %
Osobe u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji (sedam ili više stavki): 4,0 %
Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada 6,3 %
Prag rizika od siromaštva
Jednočlano kućanstvo: 39.600 kuna
Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece: 83.160 kuna
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera
Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak: 22,8 %
Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak: 39,8 %
Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu: 126.399 kuna
Prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka: 72.546 kuna
Pokazatelj "Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti" odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2022., u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 19,9% osoba.
Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2022. iznosila je 4,0%.
Pokazatelj "Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada" odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 64 godine) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2022. iznosio je 6,3%.
Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 18,0% na stopu od 22,8%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 39,8%.
Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 126 399 kuna u 2022., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 72 546 kuna.
Stopa rizika od siromaštva i osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti po regijama u 2022. godini
Stopa rizika od siromaštva
čitava Hrvatska: 18 %
Panonska Hrvatska: 25.9 %
Jadranska Hrvatska: 18.2 %
Grad Zagreb: 9.5 %
Sjeverna Hrvatska: 16 %
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti
čitava Hrvatska: 19.9 %
Panonska Hrvatska: 27.8 %
Jadranska Hrvatska: 20.5 %
Grad Zagreb: 11.2 %
Sjeverna Hrvatska: 17.3 %
Veličina uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2022., pribavlja podatke za izračun statistički pouzdanih pokazatelja na razini Republike Hrvatske te na nižim prostornim razinama: četiri prostorne jedinice za statistiku 2. razine – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku.
Stopa rizika od siromaštva za Panonsku Hrvatsku iznosila je 25,9%, za Jadransku Hrvatsku 18,2%, za Grad Zagreb 9,5% i za Sjevernu Hrvatsku 16,0%.
Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Panonsku Hrvatsku u 2022. iznosio je 27,8%, za Jadransku Hrvatsku 20,5%, za Grad Zagreb 11,2%, a za Sjevernu Hrvatsku 17,3%.
Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2022. godini
Muškarci
0 – 17 godina: 15,7 %
18 – 24 godine: 11,8 %
25 – 54 godine: 11,5 %
55 – 64 godine: 16,8 %
65 ili više godina: 26,6 %
Žene
0 – 17 godina: 16,2 %
18 – 24 godine: 13,8 %
25 – 54 godine: 11,6 %
55 – 64 godine: 19,6 %
65 ili više godina: 36,5 %
Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2022. najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32,4%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 36,5%, a u muškaraca 26,6%. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 11,5%. U muškaraca te dobi iznosila je 11,5%, a u žena 11,6%.
Stopa rizika od siromaštva prema radnom statusu u 2022. godini
Zaposlenici: 4,1 %
Samozaposleni: 10,3 %
Nezaposleni: 42,6 %
Umirovljenici: 29,2 %
Ostali (neaktivni): 30,7 %
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 ili više godina. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci u referentnom razdoblju.
U 2022. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 42,6%. Za nezaposlene muškarce iznosila je 48,6%, a za nezaposlene žene 36,1%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najmanja za zaposlenike, 4,1%. Za žene je iznosila 4,0%, a za muškarce 4,2%.
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva u 2022. godini
Kućanstva bez uzdržavane djece
Jednočlano kućanstvo: 47,8 %
Muškarci: 35,4 %
Žene: 54,4
Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa od 65 godina: 31,3 %
Jednočlano kućanstvo, osoba u dobi od 65 ili više godina: 56,5 %
Dvije odrasle osobe: 23,6 %
Dvije odrasle osobe, obje mlađe od 65 godina: 15,3 %
Dvije odrasle osobe, barem jedna u dobi od 65 ili više godina: 28,2 %
Dvije ili više odraslih osoba: 15,8 %
Tri ili više odraslih osoba: 8,5 %
Kućanstva s uzdržavanom djecom
Jedan roditelj s jednim ili više uzdržavane djece: 24,9 %
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom: 11,5 %
Dvije odrasle osobe s dvoje djece: 10,8 %
Dvije odrasle osobe s troje ili više djece: 23,3 %
Dvije ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom: 13,7 %
Tri ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom: 12,2 %
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.
U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2022. bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 56,5%, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 54,4%.
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,9%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 23,3%.
Pokazatelji materijalne deprivacije u 2022. godini
Materijalna i socijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava i osoba.
Prema podacima Ankete u 2022., bilo je:
- 7,0% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
- 41,7% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva
- 6,9% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan
- 44,8% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (2 950 kuna)
- 15,7% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita)
- 8,0% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 18,6% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 42,7% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,5%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Stopa materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije. Stopa materijalne i socijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2022. iznosila je 8,4%.
