Tenzije u eteru sve više rastu u pravcu ruske invazije na Europu, koja se sve više i sve intenzivnije prikazuje kao neizbježni scenarij!
No s ruske strane konstantno i kontinuirano dolaze jasne poruke kako im to nije opcija, osim ako Europa inzistira na tome!
Prema izjavama ruskih dužnosnika, uključujući predsjednika Vladimira Putina, Moskva javno traži sljedeće ključne uvjete koji, po njihovim riječima, moraju biti ispunjeni prije mogućeg dogovornog okončanja neprijateljstava.
Teritorijalni i vojni uvjeti
Putin je naglasio da će Rusija razmatrati kraj rata samo ako se ukrajinske snage povuku s područja koja Moskva tvrdi da pripadaju Rusiji. U izjavama Kremlja i na Putinovoj godišnjoj konferenciji istaknuto je da se borbe mogu zaustaviti tek kada se ukrajinske snage povuku iz Donjecka i Luhanska te drugih okupiranih teritorija, koje Rusija želi da međunarodna zajednica prizna kao ruske.
Vanjska poveznica: Putin obyavil, pri kakom uslovii prekratit voinu - Deutsche Welle
Ruske vlasti ponavljaju da rat ne može završiti bez formalne promjene situacije na terenu, odnosno teritorijalnog rješenja koje potvrđuje ruske zahtjeve. Kremlj je odbacio zapadne mirovne prijedloge koji ne uključuju takav ishod.
Vanjska poveznica: Kremlin says peace prospects not improved by Europe, Ukraine changes to US proposals
Sigurnosni i saveznički zahtjevi
Ruska vlada ustraje na tome da svaki mirovni sporazum mora sadržavati jamstvo da Ukrajina neće pristupiti NATO-u niti drugim zapadnim vojnim savezima. Kremlj tvrdi da je širenje NATO-a uzrok sukoba.
Vanjska poveznica: No NATO expansion and lifting of sanctions – Reuters reports on Putin's conditions "for peace"
Ruski dužnosnici traže i formalni neutralni status Ukrajine, što znači trajnu obvezu da se ne priključuje vojnim blokovima.
Vanjska poveznica: Reuters uznal ob usloviyakh mira Putina "ne lyuboy tsenoy"
Sankcije i ekonomski zahtjevi
Prema informacijama koje Reuters pripisuje izvorima bliskim Kremlju, Rusija želi da se u pregovorima uključi djelomično ukidanje sankcija i dogovor o zamrznutoj ruskoj imovini u inozemstvu.
Vanjska poveznica: Ne rasshiryat NATO i snyat sanktsii – Reuters napisal o neskol'kikh usloviyakh Putina "dlya mira"
Rusko tumačenje mirovnih pregovora
Putin i njegovi pomoćnici tvrde da Rusija preferira pregovaračko rješenje, ali samo ako ono uvažava ruske uvjete. Kritizirali su zapadne i ukrajinske izmjene američkog mirovnog prijedloga tvrdeći da one ne povećavaju šanse za mir ako se ne uvaže ruski zahtjevi.
Vanjska poveznica: Kremlin says peace prospects not improved by Europe, Ukraine changes to US proposals
Kako se ti zahtjevi uklapaju u aktualnu diplomaciju
Američki i europski izaslanici, uključujući američkog izaslanika Stevea Witkoffa, opisali su nedavne pregovore kao produktivne i konstruktivne te kao put prema okviru od 20 točaka. Moskva, međutim, javno poručuje da bez ruskih uvjeta — teritorijalnog priznanja, sigurnosnih garancija i ostalih zahtjeva — ne vidi realan dogovor.
Vanjska poveznica: US envoy Witkoff calls Ukraine, Russia talks productive
Kontekst iz zapadnih obavještajnih procjena
Američke obavještajne službe, prema Reutersu, procjenjuju da Putinovi ciljevi nisu bitno promijenjeni i da teritorijalni i strateški zahtjevi ostaju u središtu ruske pregovaračke pozicije.
Vanjska poveznica: US intelligence indicates Putin's war aims in Ukraine are unchanged
Dakle Putinovi javno izneseni zahtjevi za kraj rata temelje se na sljedećem:
- povlačenje ukrajinskih snaga s teritorija koje Rusija tvrdi da su njezini i njihovo formalno priznanje
- trajno odbacivanje ulaska Ukrajine u NATO i vojnu neutralnost
- sigurnosni aranžmani koji zadovoljavaju zahtjeve Moskve
- moguće ublažavanje sankcija i rješavanje zamrznute imovine u sklopu šireg sporazuma
Ovi zahtjevi predstavljaju službenu rusku poziciju kakvu prenose najvažnije međunarodne novinske agencije i državne izjave.
Diplomatski jaz ostaje dubok, posebno oko teritorija i sigurnosnih jamstava — dva elementa koja su u središtu ruskih uvjeta i ukrajinskih odbijanja.
Realnost globalnog rata i rizik eskalacije sukoba
U najprestižnijim međunarodnim analizama i izjavama državnih tijela, izravna invazija Rusije na zemlje članice NATO-a ili širi "globalni rat" se trenutno ne smatra najvjerojatnijim scenarijem, ali rizik eskalacije ostaje tema ozbiljnih strategijskih procjena.
Najvažnija poruka iz analitičkih centara i sigurnosnih izvještaja jest da ruske oružane snage u trenutnom trenutku nemaju sposobnost ili plan za otvorenu invaziju na europske saveznike NATO-a, te da takav potez znači automatsko aktiviranje članka 5 NATO-ova ugovora o kolektivnoj obrani, što bi rezultiralo direktnom vojnom reakcijom NATO-a.
Takve procjene objavili su ugledni sigurnosni instituti i stručnjaci koji analiziraju geopolitičke rizike, navodeći da ruska vojna moć kao cjelina ne pokazuje kapacitet za takav višestrani napad.
Vanjska poveznica: Right-Sizing the Russian Threat to Europe
Međunarodni analitičari također ističu da je rat u Ukrajini još uvijek fokusiran na ukrajinsko-ruski front, uz intenzivne diplomatske napore spram produženih pregovora pod pokroviteljstvom SAD-a i Europske unije.
Nema službenih dokaza da Moskva aktivno priprema jednaku kampanju protiv drugih europskih država izvan ukrajinskog konteksta.
Vanjska poveznica: US envoy Witkoff calls Ukraine, Russia talks productive
Ipak, general-pukovnik Vladimir Zarudnitsky, visoki ruski časnik, upozorio je u ruskoj vojnoj publikaciji da eskalacija sukoba iz Ukrajine u širi rat u Europi "ne može biti potpuno isključena" i da određeni razvoj događaja može povećati tu mogućnost. Takve izjave, iako službene, često su tumačene kao dio strateške retorike Moskve, a ne kao konkretni zapovjedni planovi.
Vanjska poveznica: Senior Russian officer warns Ukraine conflict could escalate into full-scale war in Europe
U javnim i međunarodno dostupnim prestižnim izvorima nema potvrda da je Kremlj formalno izradio ili objavio plan za invaziju na europske članice NATO-a.
Umjesto toga, ruski predsjednik Vladimir Putin javno koristi kritike NATO-a i zapadnih vojnih saveza kako bi opisao trenutni sukob, tvrdeći da je širenje NATO-a prema istoku prijetnja za Rusiju, ali ne spominje eksplicitne planove za napad na druge države članice.
Vanjska poveznica: Russian foreign minister claims NATO and EU have declared "real war" on Russia
Službene prosudbe vodećih zapadnih obavještajnih agencija, uključujući procjene SAD-a i EU, naglašavaju da glavni rizik od ozbiljnije eskalacije dolazi kroz pogrešne procjene, incidentne sukobe ili eskalaciju bojišnice unutar Ukrajine — a ne izravnu invaziju na Europu.
NATO zemlje imaju široki sustav odvraćanja i vjeruju da bi svako širenje ratnih operacija izvan Ukrajine automatski uključilo kolektivnu obranu.
Vanjska poveznica: NATO's support for Ukraine
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u više navrata javno istaknuo da postoji realan rizik da sukob preraste u veći rat ako se ne pronađe pregovaračko rješenje i smanje napetosti, ali je to kontekstualizirao kao potencijalnu opću eskalaciju oružane konfrontacije — ne kao najizgledniji, već kao nizak, ali ozbiljno razmatran scenarij.
Vanjska poveznica: Zelenskyy: The risk of Putin triggering world war is real
Dakle prema najprestižnijim analizama i službenim procjenama, ruska invazija na Europu izvan ukrajinskog konteksta trenutno nije najvjerojatniji scenarij.
NATO i saveznici smatraju da bi takav čin značio automatsku aktivaciju članka 5 i uključivanje cijelog saveza.
Rizik šire eskalacije iz sukoba u Ukrajini postoji i to je predmet pažljivog međunarodnog praćenja. Službene ruske izjave često koriste retoričke prijetnje i optužbe prema zapadu, ali ne daju konkretne dokaze o planovima za invaziju na europsku teritoriju.
Kremlj o ratu u Ukrajini i regionalnoj sigurnosti
Kremlj rat u Ukrajini opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju", tvrdeći da se ne radi o agresiji, već o zaštiti ruskih interesa i ruske zajednice u Donbasu.
Prema službenim izjavama, Rusija nema namjeru širiti sukob izvan Ukrajine i njezin cilj ograničen je na osiguranje sigurnosti vlastitih zapadnih granica.
Posebno se ističe pitanje NATO-a; svako širenje vojnog saveza prema granicama Rusije Moskva vidi kao prijetnju, dok se pokušaji uključivanja Ukrajine ili susjednih država u saveze nazivaju "crvenom linijom".
Ruska retorika uključuje i potencijalno nuklearno odvraćanje, no to se službeno prikazuje kao mjera odvraćanja zapadnih sila od izravne intervencije, a ne kao planirani napad.
U isto vrijeme, Kremlj ističe spremnost na pregovore, ali samo ako uvjeti tih pregovora priznaju ruske sigurnosne i teritorijalne interese.
Kremlj o globalnoj sigurnosti i međunarodnoj perspektivi
U kontekstu globalne sigurnosti, Rusija se pozicionira kao faktor stabilnosti i ističe pravo glasa u međunarodnim sigurnosnim pitanjima.
Službene poruke često kritiziraju Zapad, navodeći da pokušava dominirati globalnim sigurnosnim poretkom, dok Rusija traži ravnotežu i poštivanje svojih interesa.
Prema Kremlju, globalni rat nije cilj Rusije; fokus je na lokaliziranoj kontroli sukoba, odvraćanju prijetnji i zaštiti granica.
Sve vojne i diplomatske aktivnosti Rusije prikazuju se kao defenzivne mjere i legitimna zaštita suvereniteta, a ne kao agresija prema Europi ili drugim regijama.
Retorika odvraćanja i demonstracija vojne moći službeno imaju za cilj stabilizaciju odnosa i sprječavanje eskalacije, a ne iniciranje globalnog sukoba.
