Ideal uspješnog i stabilnog modernog društva ogledava se u nastojanju funkcionalne javne vlasti da u društvu pravedno rasporedi porezna opterećenja.
Pravedna raspodjela poreznih opterećenja predstavlja koncept osmišljen kako bi se porezi i druge javne financijske obaveze pravedno raspodijelili među građanima i različitim ekonomskim subjektima.
Cilj pravedne raspodjele je smanjiti nejednakosti, poticati ekonomski rast i osigurati da teret financiranja javnih dobara i usluga bude pravično podijeljen.
Istaknuo bih nekoliko principa koji se često razmatraju prilikom postizanja pravedne raspodjele poreznih opterećenja:
1. Princip progresivnosti
Ovaj princip sugerira da bi veći postotak poreza trebali plaćati oni s većim primanjima. To znači da stopa poreza raste kako rastu prihodi ili bogatstvo osobe.
Ovaj pristup pomaže smanjiti jaz između bogatih i siromašnih.
2. Princip proporcionalnosti
Ovaj princip zastupa jednak postotak oporezivanja za sve, bez obzira na visinu prihoda. To znači da bi svi trebali doprinositi istim postotkom svog prihoda.
3. Princip regresivnosti
Ovaj princip suprotan je progresivnosti. Predviđa da oni s nižim prihodima plaćaju veći postotak poreza u odnosu na svoje ukupne prihode.
To može imati negativne socijalne i ekonomske posljedice jer dodatno opterećuje one koji su već ekonomski ranjivi.
4. Princip adekvatnosti
Ovaj princip sugerira da bi porezni sustav trebao osigurati dovoljno prihoda kako bi pokrio javne rashode i potrebe društva.
Porezna politika trebala bi biti usklađena s potrebama infrastrukture, obrazovanja, zdravstva i drugih javnih usluga.
5. Princip neutralnosti
Porezni sustav treba biti neutralan prema različitim ekonomskim aktivnostima i izborima.
To znači da bi trebao minimizirati porezne poticaje ili barijere koji bi mogli utjecati na gospodarske odluke pojedinaca i tvrtki.
6. Princip transparentnosti
Porezni sustav treba biti jasan i razumljiv za građane. Transparentnost olakšava prihvaćanje i poštivanje poreznih obaveza.
7. Princip efikasnosti
Porezni sustav treba biti dizajniran kako bi se postigla maksimalna ekonomska efikasnost.
To znači minimiziranje poreznih distorzija koje mogu ometati gospodarski rast.
Raspodjela poreznih opterećenja ovisi o raznim čimbenicima, uključujući političke prioritete, socioekonomske uvjete, porezne zakone i ekonomske ciljeve.
Pravednost je subjektivna i može se različito tumačiti, stoga je postizanje potpune pravednosti u poreznom sustavu često izazovan zadatak.
