Dok ga drugi vrijeđaju da je "krkan", mi ćemo reći da gaji "narodni stil", a jedno ne može poreći nitko - Miro Bulj je heroj, a ne zločinac i u teškim trenucima djelovao je za narodne interese!
U vrijeme kada su plavi, crveni i zeleni ogranci KPH (op.a. za neupućene: HDZ, SDP i Možemo) histerično zagovarali nevjerojatne restrikcije i procjepljivanje naroda Miro Bulj, sinjski gradonačelnik, zagovarao je poštivanje Ustava RH i narodnih sloboda.
Kada se odlučivanje o ograničenjima ljudskih sloboda (poput prava slobode kretanja) prepustilo tijelu koje nije predstavljalo ustavnu kategoriju vlasti (op.a. tadašnji Nacionalni stožer civilne zaštite Republike Hrvatske nije bio ni Sabor RH ni Predsjednik RH ni Vlada RH ni Sudovi RH), a koje je doslovno improviziralo improviziralo u svojim odlukama (što se jasno moglo iščitati iz izjava tadašnjih "ključnih" ljudi), Miro Bulj bio je jedan od rijetkih političara i javnih dužnosnika koji je isticao određene nesuvislosti u svemu tome.
Pružio je otpor, a sada su sudovi RH potvrdili ispravnost njegovih postupaka i odluka!
Hvala mu što je na današnji dan (obljetnica proglašenja pandemije) omogućio svima nama da kažemo nedgovornima: bili smo u pravu - a ne teoretičari zavjera!
Nacionalni stožer dobio ovlasti ograničenja temeljnih ljudskih prava
Nacionalni stožer civilne zaštite Republike Hrvatske osnovan je početkom pandemije COVID-19 kako bi koordinirao sve mjere zaštite i epidemiološke odluke u zemlji.
U Stožeru su ključne uloge imali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar zdravstva Vili Beroš, dok su stručni glas za epidemiološke mjere pružali ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Krunoslav Capak i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” dr. Alemka Markotić.
Tijekom pandemije Stožer je donosio obvezne mjere, uključujući "covid potvrde", ograničenja okupljanja i karantene. Njegove odluke izazivale su brojne pravne i političke rasprave u zemlji.
Nakon završetka pandemijske faze, Stožer je prestao djelovati, a njegove funkcije preuzele su redovne državne institucije i lokalne službe civilne zaštite. Danas više ne postoji kao aktivno krizno tijelo.
Dakle u vrijeme pandemije Stožer je imao određene ovlasti redovnih državnih institucija što su mnogi građani javno kritizirali kao neopravdano i neutemeljeno - a "utjerivači javnog narativa" pobrinuli su se da takvi budu trenutno okarakterizirani kao dezinformatori i teoretičari zavjera!
Švedska dokazala da su "mjere" bile pretjerane, a Capak priznao da je cjepivo "ne štiti toliko od infekcije"
Švedska je tijekom pandemije COVID-19 primijenila tzv. švedski model, koji je za razliku od većine zemalja izbjegavao opće lockdown-e i obvezne zatvaranja.
Vlada i zdravstvene vlasti, predvođeni Andersom Tegnellom, fokusirali su se na preporuke za socijalno distanciranje, zaštitu rizičnih skupina i dobrovoljno pridržavanje mjera, umjesto zakonski obvezujućih restrikcija.
Švedska je imala višu stopu smrtnosti u prvim valovima pandemije u usporedbi sa susjednim nordijskim zemljama koje su uvele strože mjere (Norveška, Finska, Danska).
Međutim, s vremenom se razlika smanjila, a ukupni epidemiološki pokazatelji, uključujući smrtnost po stanovniku, nisu odstupali drastično od prosjeka Europske unije i drugih razvijenih zemalja.
Hrvatski građani "platili su" kroz ekonomske reperkusije Plenkovićev "hrvatski model".
Mnogi "demokratski" i "liberalni" političari poput Peđe Grbina (tada šef SDP-a) i Ivane Kekin (kandidatkinja Možemo za predsjednicu Hrvatske) zagovarali su obavezno cijepljenje, a predsjednik Milanović i premijer Plenković javno su se cijepili u svrhu poticanja na cijepljenje, što su pratili i čelnici Stožera.
Valja podsjetiti kako je Alemka Markotić u svibnju 2020. godine izjavila da "bez tri godine ne možemo biti sigurni da je neki lijek ili cjepivo sto posto učinkovit ili neškodljiv".
Vanjska poveznica: arhiva objave Glasa Istre
Valja i istaknuti kako je nizozemski EU parlamentarac Rob Ross u kontekstu cjepiva protiv COVID‑19 razotkrio da su klinička ispitivanja bila fokusirana na sprečavanje bolesti kod cijepljenih, ali da cjepivo nije testirano na učinkovitost u sprječavanju prijenosa virusa na druge osobe. O svemu je izvjestio Andrija Klarić.
Video: dokumentarac/intervju Andrije Klarića i Rob Rossa
Na koncu se pokazalo da cjepivo, prema citatu Capaka, "ne štiti toliko od infekcije"! Dugoročne moguće štetne posljedice cjepiva tek trebamo spoznati!
Miro Bulj, iako oštro kritiziran i pravno procesuiran, stao je još jednom uz svoj narod
Gradonačelnik Sinja Miro Bulj, dragovoljac Domovinskog rata, pravomoćno je oslobođen optužbi koje je protiv njega pokrenuo Državni inspektorat zbog odluke da u gradskoj upravi 2021. godine ne uvede obvezne covid potvrde. Odluku je potvrdio Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, čime je višegodišnji postupak zaključen u njegovu korist.
Slučaj seže u razdoblje pandemije kada je država uvela obvezu covid potvrda za ulazak u javne i državne institucije. Bulj je tada odlučio da se ta mjera neće primjenjivati u gradskoj upravi Sinja, obrazlažući da kao gradonačelnik mora osigurati jednak pristup svim građanima, bez obzira na njihov status cijepljenja.
Zbog takve odluke reagirao je Državni inspektorat Republike Hrvatske koji je protiv Bulja pokrenuo prekršajne postupke i izricao novčane kazne. U javnosti su njegov potez tada kritizirali i državni dužnosnici, među njima premijer Andrej Plenković i tadašnji ministar zdravstva Vili Beroš, naglašavajući obvezu poštivanja epidemioloških mjera.
U postupku koji je trajao više od četiri godine, najprije je Općinski prekršajni sud u Splitu donio oslobađajuću presudu, a potom je Visoki prekršajni sud tu odluku potvrdio kao pravomoćnu. Time su sve optužbe protiv sinjskog gradonačelnika odbačene, a troškove sudskog postupka snosit će država.
Nakon objave presude Bulj je poručio da je sud utvrdio kako optužba nije imala pravno uporište. Odluku je nazvao pobjedom za građane kojima su, kako tvrdi, tijekom pandemije bila ograničena prava, ističući da je od početka smatrao kako gradska uprava mora biti dostupna svim stanovnicima bez dodatnih uvjeta za ulazak.
Presuda zatvara jedan od najpoznatijih pravnih sporova povezanih s epidemiološkim mjerama iz razdoblja pandemije u Hrvatskoj, koji je godinama izazivao političke i pravne rasprave o primjeni covid potvrda u javnim institucijama.
Detalji sa suda: Presude kažu da je inspektorat pogrešno provodio zakon
Prvostupanjski sud utvrdio je kako iz opisa prekršaja nije jasno je li inspektor usmeno donio rješenje i je li ono ikada postalo izvršno. To znači da nije poznato ni kada je prekršaj navodno počinjen. Također je utvrdio kako opis radnje ne pokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti koji bi taj čin mogli smatrati prekršajem. Zbog toga se po takvom optužnom prijedlogu nije moglo postupati, a sud zaključuje kako djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret zapravo nije prekršaj.
Dakle inspektorat u svom prekršajnom nalogu nije naveo datum izvršnosti, ali je sud utvrdio i da djelo koje se Bulju stavljalo na teret niti nije prekršaj!
Inspektorat se žalio da je prvostupanjski sud trebao pozvati na otklanjanje nedostataka, no Visoki prekršajni sud u Zagrebu, kao drugostupanjsko sudsko tijelo, pojasnio je kako takva mogućnost ne postoji jer "ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe".
Dokument: nepravomoćna presuda suda u Splitu
Dokument: pravomoćna presuda Visokog prekršajnog suda
