Festival alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ) održava se od 2013. godine.
Kroz proteklo desetljeće profilirao se kao nišni kulturno-politički događaj, s naglašenim ideološkim predznakom, no bez većeg odjeka izvan lokalnih okvira.
Njegova financijska konstrukcija uvijek se oslanjala na skromne državne potpore, sredstva Grada Šibenika i povremene crowdfunding kampanje kojima se pokušavalo popuniti proračunske rupe.
Financijska borba
U praksi, dotacije su bile minimalne. Portal Narod.hr piše da je 2023. festival dobio oko 5.000 eura od Grada Šibenika i još oko 2.800 eura iz državnog proračuna. Godinu dana kasnije, 2024., uslijedio je ozbiljan financijski rez: Ministarstvo kulture i Ured za udruge uplatili su ukupno tek 3.300 eura, dok je Grad Šibenik dao 6.000 eura. Glavni teret održavanja pao je na građane – crowdfunding kampanjom prikupljeno je svega 2.330 eura.
Portal Tris tada je otvoreno napisao da se festival održava "zahvaljujući donacijama građana", dok je Šibenski/Slobodna Dalmacija izvijestio da je festival "jedva preživio i bio na aparatima" zbog manjka sredstava.
Zaokret 2025.
U 2025. situacija se dramatično promijenila. Kako piše portal ŠibenikIN, Ministarstvo kulture uopće nije financiralo FALIŠ, dok je Grad Šibenik dodijelio 4.500 eura. Naizgled, festival je bio još ranjiviji nego godinu ranije.
No, umjesto tihe agonije, uslijedila je eskalacija javnog interesa. Braniteljske udruge zatražile su zabranu i ukidanje financiranja, a desni političari poput Mire Bulja javno su prozivali sponzore i državu. Jutarnji list je prenio njegovu izjavu u kojoj je govorio o "licemjerima" koji financiraju festival. Portal Index napisao je da se radi o programu "protiv kojeg su šibenski zabranitelji pokrenuli pobunu".
Rezultat? Upravo taj pokušaj zabrane izdigao je mali, marginalni festival u nacionalnu vijest. Dnevnik_hr i 24sata izvijestili su da je festival otvoren "bez incidenata", a 24sata su posebno naglasila da su "ogroman pljesak dobili brojni policajci" prisutni na otvaranju. Sama prisutnost predsjednika Zorana Milanovića, koji se nenajavljeno pojavio na otvaranju, dodatno je legitimirala festival i pretvorila ga u simbolički događaj ljevice.
Paradoks protivljenja
Ironija je očita: da nije bilo zahtjeva za zabranom i političke buke, FALIŠ bi ostao tek mali lokalni skup. Umjesto toga, kritika s desnice mobilizirala je potporu s ljevice, privukla nacionalne medije i potencijalno otvorila prostor za jače crowdfunding kampanje i donacije. Oni koji su htjeli festival ugasiti, zapravo su mu dali novi životni dah – politički, medijski i financijski.
Zaključak:
FALIŠ je možda i najbolji primjer kako pokušaj zabrane može postati najbolja reklama. Hrvatski branitelji i njihovi politički saveznici, tražeći da se festival ukine, nesvjesno su mu osigurali najveću vidljivost i podršku do sada. Ili kako bi netko cinično primijetio: oni koji su ga htjeli srušiti – spasili su ga.
