Prema novom izvješću, Solarni paneli 'proizvode' pet puta više ugljičnog dioksida nego što se dosad mislilo. Priču donosi online izdanje DailyMail-a.
Talijanski istraživač iznio je te tvrdnje nakon što je pronašao bazu podataka koju svjetske institucije koriste za izračun globalnih projekcija ugljičnog otiska izostavljajući emisije iz Kine, koja proizvodi 80 posto solarnih panela u svijetu.
Ugljični ili ugljikov otisak (eng. "Carbon Footprint") mjera je ukupne emisije stakleničkh plinova koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj.
Poznato je da Kina koristi postrojenja na ugljen u proizvodnji, što je snizilo cijenu tehnologije za Amerikance i druge zapadne zemlje.
Bez podataka iz Kine, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) tvrdi da emisije solarne fotonaponske (PV) industrije iznose 48 gCO2/kWh.
Enrico Mariutti utvrdio je emisija CO2 do 5x veće vrijednosti
Međutim, nova analiza sugerira da je broj bliži 170 i 250 gCO2/kWh - 62,5 posto više emisije ugljičnog dioksida od proizvodnje električne energije prirodnim plinom.
Izvješće je pripremio talijanski istraživač Enrico Mariutti, koji je prije dvije godine utvrdio odstupanje u podacima Ecoinventa.
"Ako koristim standardne varijable za LCA (op.a. analiza životnog ciklusa) PV energije, dolazim do procjene intenziteta ugljika slične onima iz drugih studija: oko 100 gCO2/kWh", rekao je Mariutti za DailyMail.
"Međutim, te studije izostavljaju pet ključnih varijabli: emisije metana, albedo efekt, nadogradnju mreže, skladištenje i transport. Kada se uključe navedene varijable, procjena se drastično povećava."
Robbie Andrew, istraživač u Centru za međunarodna klimatska istraživanja u Oslu, rekao je za Wall Street Journal 2021.: "Da Kina nije imala pristup ugljenu, solarna energija sada ne bi bila jeftina. Je li u redu da imamo ovoliki porast emisija ugljika iz Kine jer im je to omogućilo da razviju sve te tehnologije vrlo jeftino?"
Većina solarnih čelija sastoji se od silicijskih poluvodiča, stakla i metala poput srebra, bakra, indija i telura. Međutim, neke su dizajnirane s baterijskim pohranjivanjem, što uključuje upotrebu litija.
Prikupljanje silicija i stakla nema nikakav utjecaj na okoliš, ali rudarstvo metala stvara emisije stakleničkih plinova i dovodi do zagađenja tla, vode i zraka, izvještava EcoWatch.
Udio solarne energije od 30% znači više od milijarde kineskih ploča u SAD-u
Solar Energy Industries Association (SEIA) postavila je cilj da solarna energija čini 30 posto proizvodnje energije u SAD-u do 2030. godine. Ako se taj cilj ispuni, više od jedne milijarde solarnih ploča bit će raspoređeno diljem SAD-a, dok će većina tih ploča doći iz Kine.
"Podaci su pokazali koliko su solarni fotonaponski sustavi koristili sirovina: silicij, aluminij, bakar, staklo, čelik i srebro. Tada sam vidio ugljični otisak. Jednostavno se činilo premalim", rekao je za Environmental Progress.
Environmental Progress ekološka je skupina sa sjedištem u Kaliforniji koju je osnovao Michael Shellenberger, a koji je bio demokratski kandidat za guvernera na izborima za guvernera Kalifornije 2018. godine.
"Prema Mariuttijevim nalazima, intenzitet ugljika solarnih panela proizvedenih u Kini i instaliranih u europskim zemljama poput Italije bio je manji za određeni red veličine", navodi Environmental Progress.
Emisije ugljika pri proizvodnji u Kini veće 2-4 puta od onih u SAD-u
Studija iz 2022. koju su proveli znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija za obnovljivu energiju u Coloradu utvrdila je da su emisije po proizvedenom modulu dvostruko veće u Kini nego u SAD-u za module od kristalnog silicija i oko četiri puta veće za module s tankim filmom kadmij telurida (op.a. vrste solarnih ćelija).
Izvješće Clean Energy Buyers Institute također je dalo oštro upozorenje da Kina stječe dominaciju u PV industriji.
Istraživanje je utvrdilo da će, ako Kina poraste u solarnoj proizvodnji, svijet do 2040. godine vidjeti do 18 milijardi tona više emisija ugljika, a sve će biti povezano s fotonaponskom industrijom.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) izjavila je da će se "svijet gotovo u potpunosti oslanjati na Kinu za opskrbu ključnim građevinskim blokovima za proizvodnju solarnih ploča do 2025 godine."
Kina dominira zbog izostanka propisa o smanjenom korištenju ugljena u proizvodnji
SAD, Japan i Njemačka nekoć su dominirali industrijom proizvodnje solarnih panela. Međutim, propisi o korištenju ugljena isključile su tri elektrane, dopuštajući tako Kini (koja nema takve smjernice) da preuzme prvo mjesto.
Kineske tvrtke oslanjaju se na električnu energiju iz ugljena u Xinjiangu za proizvodnju kritičnih sirovina poput polisilicija, oblika silicija visoke čistoće.
Mariutti je otkrio da je glavni problem sa solarnim podacima to što su oni koji prikupljaju istraživanja "sporo prepoznali premještanje industrije u Kinu."
Postoji velika crna rupa u prikupljenim podacima
C.P. Colum, vodeći autor studije, rekao je za DailyMail: "Dugo su postojale tvrdnje o porastu emisija ugljika kao rezultat preseljenja fotonaponske proizvodnje u Kinu. Ali industrija se oslanja na podatke koji pokazuju da je solarna energija ipak nekako čišća. Ipak, otkrili smo da se podaci možda uopće ne odnose na Kinu. Zapravo, otkrili smo da se mnogo toga definitivno ne odnosi na Kinu. Stoga se tvrdnje industrije čine neutemeljenima. Radi se o velikoj crnoj rupi u podacima."
Industriji se nije ubrzavala do 2016. godine, ali su se prikupljači podataka mogli koristiti samo procjenama i modelima emisija, a ne konkretnim brojevima.
"U 2014. godini izračunali su intenzitet ugljika fotonaponske energije kao da su ploče proizvedene u Europi, s niskom razinom ugljika", rekao je Mariutti za Environmental Progress.
Mariutti je otkrio da su izračuni uvijek bili oko 20 do 40 gCO2/kWh, ali nije otkrio po kojem modelu ili izvoru su se vršili ti izračuni. "Da su dobro izračunali, ispalo bi oko 80 do 106 gCO2/kWh, a i to je (konzervativna) procjena uz izostavljanje mnogih utjecajnih faktora", tvrdi Mariutti.
IEA je izjavila za Environmental Progress da izračuni ugljičnog otiska za proizvodnju solarnih panela ne uzimaju u obzir rudarenje silicija, toksični otpad od panela i albedo efekt. Albedo efekt je kada svojstva visoke refleksije tamnih solarnih ploča povećavaju efekt staklenika.
"Prema IEA-i, kada se pravilno uzmu u obzir, prva dva faktora sama po sebi mogla bi više nego utrostručiti 'razdoblje povrata' za panele, tj. vrijeme prije nego što postanu ugljično neutralni nakon ugradnje", izvještava Environmental Progress.
"Zašto IEA nije transparentna u pogledu svojih izvora i praznina u podacima?", pita se Mariutti. "Ishitreni prijelaz na solarnu i druge obnovljive izvore energije bez čvrstog dokaza o prednostima, uz istovremeno prepuštanje kontrole Kini, mogao bi biti velika pogreška."
Mariutti je naišao na kritike zbog svojih tvrdnji
Dr. Marco Raugei, vodeći istraživač emisija iz obnovljivih tehnologija na Sveučilištu Oxford Brookes, tweetao je: "Svi smo koristili kineske mješavine električne energije za c-Si PV. I još uvijek nismo dobili rezultate ni približno visoke Vašim implikacijama. Dakle, nešto očito nije u redu u vašim izračunima 'na poleđini omotnice'."
Pored Marituttovih tvrdnji o emisijama ugljika, Kina se našla na meti kritika i zbog korištenja robovskog rada u proizvodnim pogonima.
Razlog zašto su Kinezi uspjeli napraviti solarne panele tako jeftino je taj što koriste ujgurske muslimane koji su smješteni u koncentracijskim logorima, rekao je Shellenberger desničarima na skupu CPAC-a 2022. godine u Australiji.
U rujnu je Shellenberger također rekao na saslušanju u Kongresu u Washingtonu da SAD ima 'moralni imperativ' prestati uvoziti solarne panele iz Kine.
Izvor: DailyMail
