Gotovo sve hrvatske dadilje imaju listu čekanja tijekom cijele godine, a pritisak na njih raste nakon što se dio djece ne uspije upisati u vrtiće.
Tako izuzetak nije ni ova godina, osobito u Zagrebu unatoč tome što je u gradskim vrtićima 40 posto manje neupisane djece nego lani.
- Roditelji obično počnu tražiti mjesto za skrb o djetetu kada navrši godinu dana, tj. kada majci završi porodiljni dopust. Djeca u obrt dadilja obično dođu kad su između jedne i dvije godine starosti, pojašnjava za HRT Vesnica Rašić, potpredsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge dadilja (HUD).
S obzirom na to da sve dadilje u Zagrebu imaju listu čekanja, iz HUD-a ne očekuju da će izgradnja dodatnih vrtićkih kapaciteta utjecati na njihove obrte.
- Obrti su izuzetno traženi kod djece jasličke dobi, a znamo da malo koji dječji vrtić ima zadovoljavajuće kapacitete za prijem jasličke djece. Pored toga, roditelji radije biraju dadilje zbog manjeg broja djece, svojih individualnih potreba i potreba djece, rekla je Rašić Hini.
Navodi da trenutno na području Hrvatske ima više od 220 aktivnih obrta dadilja, no ima prostora za otvaranje još obrta.
Samo četiri županije u Hrvatskoj nemaju dadilje
Prema saznanjima HUD-a, samo četiri županije u Hrvatskoj nemaju dadilje: Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su županije s najviše dadilja Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija.
- Vidimo da su roditelji prepoznali dadilje kao dobar, pouzdan i kvalitetan vid skrbi za djecu, s obzirom na to da se radi o maloj skupini djece, do maksimalno 12 djece na dvije dadilje. Sve više odgojitelja predškolske djece umjesto rada u vrtiću bira otvoriti obrt za čuvanje djece, kaže Rašić.
Najviše cijene u Zagrebu, najniže u Slavoniji
Najviše cijene čuvanja su u Zagrebu, a najniže na području Slavonije.
U ostalim europskim zemljama cijene su, ističe Rašić, također više u većim gradovima, sukladno platežnoj moći lokalnog stanovništva.
Svaka dadilja obrtnica formira svoju ekonomsku cijenu sukladno cijenama na području u kojem se obrt nalazi, te vlastitim specifičnostima, kao što su cijene hrane, najma, režija, plaće i dr.
- Ako govorimo o čuvanju djece u domu roditelja, sat čuvanja kreće se od sedam do 10 eura po djetetu u Zagrebu. Obično se radi o babysittingu - to je čuvanje djece u trajanju od 20 ili manje sati tjedno, naglašava Rašić.
Kada se dijete čuva svaki dan, po osam i više sati, dogovara se mjesečna plaća, koja ovisi o ostalim uvjetima i potrebama roditelja.
Mjesečna cijena za devetsatno čuvanje, skrb i brigu o djetetu kreće se od 500 eura do 1000 eura i više.
Cijena će biti veća što su potrebe i zahtjevi roditelja veći (npr. VSS odgojiteljica, višegodišnje iskustvo kao dadilja, preporuke, znanje stranog jezika ili instrumenta, putovanja ili ljetovanja i zimovanja s obitelji, noćna skrb o djetetu, i dr.).
Kod čuvanja djece u domu roditelja još uvijek je, upozorava Rašić, uvelike prisutan rad na crno, iako Zakon o dadiljama omogućava dadiljama otvaranje obrta. U Hrvatskoj samo tri dadilje s obrtom rade u domu roditelja - i to u Zagrebu.
U Zagrebu ne pada interes za privatnim vrtićima
I članica predsjedništva Udruge vrtića privatnih osnivača i vlasnica privatnog vrtića Ljiljana Vukšić kaže da niti ove godine nisu osjetili pad interesa roditelja za privatni sektor unatoč povećanju smještajnih kapaciteta u zagrebačkim gradskim vrtićima.
- Niz godina privatne predškolske ustanove imaju upise cijele godine, pa tako i tijekom upisnog razdoblja gradskih vrtića.
U prvom valu dolaze nam roditelji koji baš žele upis djeteta u privatnu predškolsku ustanovu. Ipak je taj broj manji od onog koji se realizira nakon završetka upisa u gradske predškolske ustanove, kazala je.
Područja Zagreba s velikom brojem djece koja trebaju prihvat u predškolsku ustanovu popunjavaju svoje kapacitete paralelno s popunjavanjem upisnih kapaciteta privatnih predškolskih ustanova.
Problem smještajnih kapaciteta prisutan je u cijelom Zagrebu, a najviše je izražen u četvrtima Novi Zagreb-Zapad, Trešnjevka-jug, Stenjevec, Maksimir i Dubrava.
U udruzi nemaju podatke o najskupljim i najjeftinijim privatnim vrtićima, no ističu da su zagrebačke privatne predškolske ustanove najavile da će njihova ekonomska cijena od rujna biti od 580 do 800 eura.
Vukšić ne vidi razloga da privatni sektor u predškolskom obrazovanju ne opstane, jer će platežna moć roditelja rasti.
- U skladu s tim roditelj će birati kvalitetne obrazovne ustanove koje će nuditi nešto više od pukog čuvanja, kaže Vukšić.
Zagrebačka zastupnica Rusak ističe problem s jaslicama
Zastupnica zagrebačke gradske skupštine Gordana Rusak u svom priopćenju ističe kako Tomaševićeva izvješća pokazuju šokantan pad broja upisane djece u jaslice u prethodne dvije godine!
Dok gradske vlasti pokušavaju prikazati poboljšanje situacije sa smještajem djece u vrtiće, njihova vlastita izvješća za 2021., 2022. i 2023. godinu otkrivaju šokantan pad broja djece smještenih u jaslice kao i drastično smanjenje broja jasličnih skupina u odnosu na 2021. godinu!
Zahtjevi za jaslice čine 75% svih zahtjeva za smještajem djece u vrtiće i najbolnija su točka tog sustava! Roditelji čija su djeca ostala neupisana u jaslice očajni su jer su troškovi čuvanja djece te dobi enormni!
U izvješću za 2021. godinu koje je Skupština usvojila na 12. sjednici stoji da je 2021. bilo upisano 8.674 djece jaslične dobi u 506 jasličnih skupina.
U izvješću za 2022. godinu koje je Skupština usvojila na 24. sjednici stoji da je 2022. bilo upisano 7.532 djece jaslične dobi u 477 jasličnih skupina.
U izvješću za 2023. godinu koje će biti na dnevnom redu 35. sjednice Skupštine stoji da je 2023. bilo upisano 7.891 dijete jaslične dobi u 459 jasličnih skupina.
Dakle, u 2022. godini u jaslice je smješteno čak 1142 djece manje, a u 2023. godini 783 djece manje nego 2021 godine! Broj jasličnih skupina od 2021. godine kontinuirano pada i u 2022. ih je bilo 29 manje, a u 2023. čak 47 manje u odnosu na 2021.!
Izvor: Vijesti HRT-a
